Trauma – pomoć za vašu reakciju i oporavak (Trauma - help for your reaction and recovery - Croatian)

Gdje možete dobiti pomoć

• Vaš liječnik opće prakse (GP, doktor)
• Vaš specijalist za mentalno zdravlje, na primjer psihijatar, psiholog, savjetnik ili socijalni radnik
• Lokalni društveni zdravstveni centar
• Služba za upućivanje pri Australskoj udruzi psihologa Tel. 1800 333 497
• Centar Phoenix Australia za post-traumatsko mentalno zdravlje Tel. (03) 9035 5599
• Centar za žalost i ožalošćenost Tel. 1800 642 066

Besplatna stručna pomoć u slučaju traume:

• Ako ste žrtva kriminala, posjetite victimsofcrime.vic.gov.au/services-for-victims-of-crime-[croatian]. Također možete nazvati Telefonsku službu za pomoć žrtvama kriminala (Victims of Crime Helpline) na 1800 819 817. Na raspolaganju su vam tumači.
• Ako ste sudjelovali u prometnoj nezgodi, kontaktirajte Amber Community – potpora i edukacija za sudionike u prometnim nezgodama, na (03) 8877 6900 ili 1300 367 797.

Savjet možete dobiti od sljedećih organizacija:

• Lifeline Tel. 13 11 14
• GriefLine Tel. 1300 845 745
• beyondblue Tel. 1300 22 4636
• NURSE-ON-CALL (Medicinska sestra na poziv) Tel. 1300 60 60 24 – za stručne zdravstvene informacije i savjete (24 sata, 7 dana)
• Australian Parenting Website (web stranice za roditelje) – raisingchildren.net.au

Također možete poslušati ovaj podcast o traumama i oporavku.

Kako biste mogli reagirati na traumu

Kako ćete reagirati na traumu ovisi o:

• vrsti i ozbiljnosti traumatskog događaja
• prijašnjem iskustvu ili obuci
• jeste li bili izravno uključeni ili ste bili posmatrač
• koliko ste pomoći dobili nakon događaja
• drugim stresnim stvarima u vašem životu
• kako obično izlazite na kraj sa stresnim događajima
• prijašnjim traumatskim iskustvima.

Kada traumatski događaj prođe, vidjet ćete da pokušavate razumjeti što se zapravo dogodilo. To može uključiti razmišljanje o:

• kako se i zašto se to dogodilo
• kako ste i zašto ste vi bili uključeni
• zašto se osjećate kako se osjećate
• upućuju li osjećanja koja imate na tip vaše ličnosti
• je li to iskustvo promijenilo vaš pogled na život, i na koji način.

Također možete osjetiti emotivne, mentalne, fizičke reakcije, kao i reakcije u ponašanju.

Emotivne reakcije na traumu

Možete se osjećati:

• vrlo potreseni, anksiozni i uplašeni
• u panici, kao da će se još nešto dogoditi
• u opasnosti
• obamrli ili u šoku
• zbunjeni
• emotivni i uznemireni, češće nego obično
• ekstremno umorni i pospani
• depresivni
• zaštitnički raspoloženi prema drugima, uključujući članove obitelji i prijatelje
• da ne želite izaći iz kuće
• da se želite povući od ljudi i izbjegavati ljude i neka mjesta.

Te reakcije su normalne i istodobno možete imati više njih.

Te reakcije su sastavni dio prirodnog procesa liječenja i oporavka organizma, i u većini slučajeva ćete se osjećati bolje.

Mentalne reakcije na traumu

Možete:

• imati poteškoće s koncentracijom i pamćenjem
• razmišljati o tom događaju, čak i kada to ne želite
• uvijek iznova vrtjeti film tog događaja u glavi
• biti zbunjeni ili dezorijentirani.

Fizičke reakcije na traumu

Tjelesni simptomi mogu biti:

• umor ili iscrpljenost
• poremećen san / nesanica
• mučnina, povraćanje, vrtoglavica i glavobolje
• prekomjerno preznojavanje
• ubrzan rad srca.

Reakcije na traumu koje se ispoljavaju u ponašanju

Mogu uključivati:

• izbjegavate podsjećanje na taj događaj
• stalno razmišljate i govorite o onome što se dogodilo
• mijenjate se ili se povlačite od stvari koje ste obično radili iz dana u dan
• jedete mnogo više ili mnogo manje
• konzumirate više alkohola i / ili kave
• pušite cigarete
• izbjegavate spavanje.

Kako ozdraviti i oporaviti se nakon traume

Sve što ugrožava vašu sigurnost ili život, ili sigurnost ili život drugih, će kod vas stvarati stres. To se naziva 'stanjem pripravnosti' ('emergency mode') koje nastaje kada organizam pokušava reagirati na neku ugrozu. Organizam nam pokušava dati što više energije u što kraćem vremenu kako bi nam pomogao preživjeti tu situaciju.

Većina ljudi ostaje u 'stanju pripravnosti' samo kratko vrijeme. Međutim, 'stanje pripravnosti' može ponovno nastati kada se dogode neočekivane stvari ili kada ste opet pod stresom. Zato se možete osjećati umorno nakon traumatskog događaja.

Kako biste pomogli u liječenju i oporavku organizma, trebate sebi pomoći izaći iz 'stanja pripravnosti'. Time se organizam vraća na uobičajene postavke i normalne razine energije. To obično uslijedi u roku od oko mjesec dana od traumatskog događaja.

Postoje mnoge strategije koje vam mogu pomoći u liječenju i oporavku. Možete:

• priznati sebi da ste prošli kroz iskustvo koje je bilo uznemirujuće i zastrašujuće. Vaše reakcije su normalne
• prihvatiti da se nećete osjećati kao obično, ali da će to proći
• pokušati ne biti ljuti na sebe ili frustrirani sa sobom, ako ne možete raditi sve kao obično
• izbjegavati alkohol ili droge za pomoć u nošenju sa situacijom
• izbjegavati donošenje važnih odluka ili velikih životnih promjena dok se ne budete osjećali bolje
• dati sebi vremena za povratak normalnom životu
• razgovarati s nekim tko vam može pružiti potporu i razumjeti vas
• pokušati održavati svoje normalne rutine i biti zauzeti
• pokušati se obuzdati u izbjegavanju određenih mjesta ili aktivnosti
• odrediti sebi vrijeme za odmor
• naći vremena za redovito vježbanje
• reći članovima obitelji i prijateljima kakvu pomoć trebate, na primjer nešto vremena za sebe ili nekoga s kim ćete razgovarati
• koristiti tehnike za opuštanje, na primjer jogu, disanje ili meditaciju. Možete također raditi stvari u kojima uživate, na primjer slušati glazbu ili raditi u vrtu
• izraziti svoja osjećanja čim se jave. Možete razgovarati s nekim o svojim osjećanjima ili ih možete zapisati
• suočiti se s uspomenama i iskustvima, čim vam se jave. Razmislite o njima, te ih stavite na stranu. Ako vam se uslijed toga jave i druge uspomene, pokušajte ih držati odvojeno od trenutnog problema.

Ako se još uvijek mučite, možete dobiti stručnu pomoć

Stres koji nastane uslijed traumatskog događaja može postati trajan. Trebate zatražiti stručnu pomoć, ako:

• se osjećate emotivno jako uzrujani duže od mjesec dana nakon traumatskog događaja
• se i dalje osjećate obamrlo i prazno
• i dalje imate fizičke simptome stresa
• vam je san i dalje poremećen ili imate noćne more
• pokušavate izbjegavati stvari koje vas podsjećaju na traumatska iskustva
• nemate nikoga s kim biste podijelili svoja osjećanja
• smatrate da vaši odnosi sa članovima obitelji i prijateljima trpe zbog toga
• ste rastreseni
• konzumirate više alkohola ili droga
• se ne možete vratiti na posao ili izaći na kraj sa svakodnevnim odgovornostima
• stalno iznova vrtite film traumatskog iskustva
• ste stalno nervozni i lako se poplašite.

Nešto o post-traumatskom stresnom poremećaju (PTSD)

Nakon uznemirujućeg događaja neke osobe ne budu bolje ni nakon mjesec dana ili više.

Takva reakcija može na više načina utjecati na život. Može promijeniti odnose sa članovima obitelji i prijateljima ili otežati obavljanje posla na radnom mjestu.

U tom slučaju se možda radi o post-traumatskom stresnom poremećaju (post-traumatic stress disorder), skraćeno PTSD.

Ako smatrate da biste mogli imati PTSD, trebate zatražiti pomoć zdravstvenog djelatnika.

Ako vas u bilo kom trenutku zabrine vaše mentalno zdravlje ili mentalno zdravlje voljene osobe, nazovite Lifeline na 13 11 14.